20. obljetnica utemeljenja Hrvatske zajednice Usora

Objavljeno 16.01.2012

14.1. 1992. utemeljena je Hrvatska Zajednica Usora

Ne dovodeći u pitanje svoju podršku državnoj neovisnosti i teritorijalnoj cjelovitosti, BiH HDZ kao vrhovna politička i društvena institucija Hrvata u BiH devedesetih zalagao se za njezino ustrojstvo kao složene (kon)federativne države konstituirane od samoupravnih, uvjetno rečeno nacionalnih, teritorijalnih jedinica. Na prekretnici 1991. i 1992. to se zalaganje posebice snažno očitovalo osnivanjem niza teritorijalno-samoupravnih hrvatskih zajednica (HZ)  – Prva takva zajednica bila je. Bosanska Posavina (BP) koja je osnovana 12.11. 1991., sljedile su  Herceg-Bosna 18.11. 1991. (HB), Usora 14.1. 1992., te Srednja Bosna 27.1. 1992.. U zajednice su se organizirali i Hrvati na prostorima Soli – Tuzla i Vrhbosne.

Odluka HZ HB o uspostavi predsjedništva HZ Usora iz 1992.

Hrvatsku zajednicu Usora sačinjavali su prostori naseljeni Hrvatim od najsjevernijih sela u usorskoj dolini (Prisade, Makljenovac) preko Teslića, Studenaca i Slatine do Rajševa. Hrvatska područja u Reonu Teslić – Komušina bila su uvezana u HZ Usora  sve do prekida komunikacije (grad Teslić) sa sjevernim dijelom Zajednice tj. današnje općine Usora.

Područja obuhvaćena u HZ Usora

S obzirom na situaciju, bilo je prirodno da se otvaranjem komunikacije preko Dubrava područja od Studenaca do Rajševa kao zaseban reon uvežu u Hrvatsku zajednicu Srednja Bosna odnosno s Žepčem, što je i učinjeno 24.5. 1992. Već sljedeći dan kreće velika ofenziva u reonu Gornje Komušine koja se u narednim tjednima proširuje i sa teslićke strane napadom na Studence.

Sjeverno područje HZ Srednja Bosna sa sjedištem u Žepču; plavo - hrvatska naselja, zeleno - muslimanska naselja, crveno - srpska naselja

Sve regionalne zajednice kasnije su zajednički uvezane u vrhovnu, HZ Herceg-Bosna koja je organizirana kao politička, kulturna, ekonomska i teritorijalna organizacija hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini kao odgovor na agresiju i formiranje srpskih SAO u BiH.

Općina Usora – sljedbenik HZ Usora

Na temeljima Hrvatske zajednice Usora osnovana je današnja Općina Usora u čijim okvirima je na popisu 1991. živjelo 8.500 osoba a danas ih prema nekim procjenama ima 5.000, od čega 95% Hrvata. Ona se nalazi na relativnoj prometnoj komunikaciji, graniči sa opštinama Doboj,Doboj-jug i Tešanj. Općina Usora se sastoji od slijedećih naselja: Alibegovci, Bejići, Omanjska, Sivša, Srednja Omanjska i Ularice i područje dijela naseljenog mjesta Makljenovac koji je ušao u sastav Federacije. Područja naseljenih mjesta: Bejići, Omanjska, Sivša i Srednja Omanjska bila su u sastavu Općine Tešanj. Područja naseljenih mjesta: Alibegovci, Ularice i dio naseljenog mjesta Makljenovac do potpisivanja Mirovnog sporazuma o Bosni i Hercegovini bila su u sastavu Općine Doboj. Općinu Usora čine i dijelovi naseljenih mjesta: Miljanovci i Novi Miljanovci (Filipovići i Kovčići), Žabljak i Tešanjka koji su bili u sastavu Općine Tesanj.
Područje Teslić – Komušina nakon Daytona ostalo u RS
Južni dio odnosno područje Teslić-Komušina koje je bilo dio prvobitne HZ Usora (kasnije HZ Srednja Bosna) nakon Daytona pripalo je (ostalo u) općini Teslić, entitet RS. S obzirom da područje hrvatskih Mjesnih zajednica (7.000 Hrvata) u srednjem toku rijeke Usore sačinjava kompaktan teritorij naslonjen na većinski hrvatsku općinu Žepče i danas javnost izostavljanje tog područja iz žepačke enklave smatra velikom greškom hrvatske pregovaračke strane u Daytonu uz još neka granična područja koja su bezbolno mogla pripasti okvirima FBiH (Stjepan Križ kod Stoca, Majdan i Liskovica kod Jajca itd.)
Darko Mršić
izvori:
1. Hrvatski etnički prostori u BiH i regulacija političko-pravnog statusa bosanskohercegovačkih Hrvata 1990.-1995., Mrduljaš, Saša
2. www.usora.com, Općina Usora
3. Materialni dokazi u obrani Slobodana Praljka, slobodanpraljak.com
4. wikipedia.org
5. hercegbosna.org
6. osobna arhiva

  • Share/Bookmark
 

Ta objava še ni komentirana.

Komentiraj

Informacije za komentatorja
Preskok v novo vrstico se pojavi samodejno. Vaš E-Mail ne bo nikoli objavljen.


RSS vir za komentarje | TrackBack URL

Komentiranje iz tujine je omogočeno zgolj prijavljenim uporabnikom !