14.1. 1992. utemeljena je Hrvatska Zajednica Usora
Ne dovodeći u pitanje svoju podršku državnoj neovisnosti i teritorijalnoj cjelovitosti, BiH HDZ kao vrhovna politička i društvena institucija Hrvata u BiH devedesetih zalagao se za njezino ustrojstvo kao složene (kon)federativne države konstituirane od samoupravnih, uvjetno rečeno nacionalnih, teritorijalnih jedinica. Na prekretnici 1991. i 1992. to se zalaganje posebice snažno očitovalo osnivanjem niza teritorijalno-samoupravnih hrvatskih zajednica (HZ) – Prva takva zajednica bila je. Bosanska Posavina (BP) koja je osnovana 12.11. 1991., sljedile su Herceg-Bosna 18.11. 1991. (HB), Usora 14.1. 1992., te Srednja Bosna 27.1. 1992.. U zajednice su se organizirali i Hrvati na prostorima Soli – Tuzla i Vrhbosne.
Odluka HZ HB o uspostavi predsjedništva HZ Usora iz 1992.
Hrvatsku zajednicu Usora sačinjavali su prostori naseljeni Hrvatim od najsjevernijih sela u usorskoj dolini (Prisade, Makljenovac) preko Teslića, Studenaca i Slatine do Rajševa. Hrvatska područja u Reonu Teslić – Komušina bila su uvezana u HZ Usora sve do prekida komunikacije (grad Teslić) sa sjevernim dijelom Zajednice tj. današnje općine Usora.
Područja obuhvaćena u HZ Usora
S obzirom na situaciju, bilo je prirodno da se otvaranjem komunikacije preko Dubrava područja od Studenaca do Rajševa kao zaseban reon uvežu u Hrvatsku zajednicu Srednja Bosna odnosno s Žepčem, što je i učinjeno 24.5. 1992. Već sljedeći dan kreće velika ofenziva u reonu Gornje Komušine koja se u narednim tjednima proširuje i sa teslićke strane napadom na Studence.
Sjeverno područje HZ Srednja Bosna sa sjedištem u Žepču; plavo - hrvatska naselja, zeleno - muslimanska naselja, crveno - srpska naselja
Sve regionalne zajednice kasnije su zajednički uvezane u vrhovnu, HZ Herceg-Bosna koja je organizirana kao politička, kulturna, ekonomska i teritorijalna organizacija hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini kao odgovor na agresiju i formiranje srpskih SAO u BiH.
Općina Usora – sljedbenik HZ Usora
